Kako postići da zaštita na radu ne bude shvaćena kao nametanje obveza, već kao dobrobit za radnika, poslodavca i društvo u cjelini?
U većini slučajeva djeluje i postupa u skladu s propisima tek kada se dogodi neka neželjena situacija. Kada se tako nešto dogodi, poslodavac se naglo osvještava, ali je tada prekasno za provođenje bilo kakvih mjera jer niti jedna mjera ne može spriječiti nesreću koja se već dogodila.
Prema podacima Evropske agencije za zaštitu na radu procjenjuje se da na svaku KM uložen u zaštitu na radu dolazi povrat od 2,2 KM, tako da od provođenja boljih politika u zaštiti na radu svi mogu imati koristi. Praćenjem troškova povezanih s povredama na radu, profesionalnim bolestima i bolestima u vezi s radom poslodavci mogu uvidjeti ekonomski interes za ulaganja u prevenciju. U mnogim državama EU-a uobičajeno je da poslodavac ugovara osiguranja radnika od posljedica nesretnog slučaja putem različitih oblika kolektivnog osiguranja od nezgode, gdje je poslodavac ugovaratelj osiguranja, a radnici su osiguranici. Osiguranje radnika od posljedica nezgode važno je jer se time nastavlja i nadograđuje institut odgovornosti poslodavca za štetu uzrokovanu radnicima. Istraživanje na nivou Unije u vezi s troškovima koji nastaju zbog povreda na radu i profesionalnih bolesti pokazalo je da članice za te troškove izdvajaju oko 3 % BDP-a godišnje. Kada bi se taj novac uložio u prevenciju, a s druge strane uveo poticaj kojim bi poslodavce nagrađivali za dobru organizaciju i provedbu mjera kojima se pridonosi sigurnim i zdravim radnim uvjetima, odnosno smanjenju povreda i profesionalnih bolesti, takav cjeloviti pristup omogućio bi jasnije shvaćanje svih prednosti dobre zaštite na radu.
Slika 1
Redovne inspekcije zaštite na radu - inspekcija zaštite na radu je pregled radnog mjesta sa ciljem da se utvrde hazardi i nesigurni načini i uslovi rada. U maloj firmi, ovo redovno može da radi vlasnik, i to svakodnevno. Vlasnik treba da pita radnike da li postoje neki problemi ili da li imaju neke sugestije kako popraviti sigurnost na radnom mjestu. Kada se utvrde hazardi i nesigurni način rada, potrebno ih je odmah sanirati. Time će se smanjiti rizik od nesreća i zdravstvenih problema i povećati motivacija radnika.
Visoku razinu sigurnosti i zaštite zdravlja osoba na radu, kao primarni cilj Zakona o zaštiti na radu, moguće je postići samo ako svi sudionici – poslodavci, ovlašteni radnici, stručnjaci zaštite na radu, predstavnici osoba na radu i sve osobe na radu kao i nadležna državna tijela, ulažu napore u jasnu normativnu regulativu, učinkovito i ispravno provođenje propisa te ako međusobno surađuju. Od nadležnih državnih tijela, prije svega ministarstva nadležnog za zaštitu na radu, očekuje se da usmjerava odgovarajuće aktivnosti, potičući poslodavce da koriste mogućnost primjene više razine zaštite od minimalno propisane i obvezne.
Informatizacija u području zaštite na radu je imperativ. Upravo se informacioni sistem zaštite na radu pokazao kao neizostavni dio sistema prvenstveno kao alat u smislu kontrole i nadzora čija uloga i vrijednost rastu proporcionalno odmaku vremena te količini prikupljenih podataka. Njegova uloga samo može pridonijeti generalnom unapređenju područja zaštite na radu u FBiH.
