Primjeri dobre prakse primjene mjera zaštite na radu
 

Kompanija „Sarajevogas“ d.o.o.


Uvod

KJKP “Sarajevogas” d.o.o. vrši distribuciju plinovitih goriva distribucijskom mrežom. Aktivno upravljanje sigurnošću počinje na vrhu, gdje viši menadžeri neprestano rade na poboljšanju sigurnosne organizacije. Zajednički cilj zaštite i očuvanja zdravlja u Društvu su temeljne ljudske i životne vrijednosti; zaštita, preventiva i unapređenje zdravlja naših zaposlenika.
Cilj “Sarajevogas”-a je kontinuirano unapređenje zaštite zdravlja radnika i sigurnosti na radu kako bi stvorili i održali zdravo i sigurno radno okruženje. Usmjereni su na kontroliranje zdravstvenih i sigurnosnih rizika s ciljem sprječavanija ozljeda i profesionalnih oboljenja, na poštivanje svih zakonskih uslova, propisa i standarda kontinuiranim poboljšanjima te na provođenje učinkovitog programa za upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu.

Slika 1: Upravna zgrada KJKP “Sarajevogas”d.o.o.

Vodstvo i predanost menadžmenta podrazumijevaju, godišnje planiranje zdravlja i sigurnosti; mjerenje i praćenje ciljeva i zadataka te stalne samoevaluacije u cijeloj organizaciji.

1. Mašine i alat imaju odgovarajuću zaštitu.
2. Elektroinstalacije su zaštićene.
3. Radnici imaju adekvatnu zaštitnu opremu.
4. Aparati za gašenje požara i kutije  za prvu pomoć su nadohvat ruke.
5. Svi radnici su upoznati sa procedurama zaštite.

KJKP “Sarajevogas” d.o.o. zapošljava 364 radnika na 194 radna mjesta. Od toga je 40 radnih mjesta ocijenjeno kao radna mjesta sa velikim rizikom.

Radna mjesta koja se odnose na sektor za gradnju, pogon i održavanje su radna mjesta sa povećanim rizikom.

Zadnjih pet godina nije bilo kolektivnih povreda, nesreća, kao ni akcedentnih situacija. Sve prijavljenje i evedintirane povrede su bile pojednične sa lakšim posljedicima i uglavnom zbog nepažnje radnika.

Slika 2: Radnici sektora za gradnju, pogon i održavanje

Hemijska štetnost

Hemijske štetnosti koje se pojavljuju ili nastaju u toku radnog procesa su lakozapaljive tekućine i pare, kao i izuzetno zapaljiv gas (metan). Radnici koji rade sa gasom su izloženi trovanju sa smrtnim ishodom. U tom smislu ova radna mjesta nose i specifičan rizik:
a) ozbiljne povrede bilo koje osobe na radu nastale usljed požara ili eksplozije;
b) gubitak svijesti ili gušenje bilo koje osobe na radu koja proizilazi iz gasa, isparenja ili nedostatak kiseonika;
c) gušenje bilo koje osobe na poslu koje proizilazi iz slobodnog tekućeg ili čvrstog materijala ili nemogućnosti da se izvuče na sigurno mjesto.

Radovi na ugradnji i održavanju mjerno regulacionih uređaja

Radnici koji rade na ugradnji i održavanju mjerno regulacionih uređaja se nalaze u zonama opasnosti od eksplozije ukoliko dođe do curenja gasa i ukoliko je koncentracija gasa dostigla vrijednosti između donje i gornje grance eksplozivnosti. Zone opasnoti u koje su realne prilikom rada sa zemnim gasom, odnosno METANOM su Zona 0  i Zona 2. Zemni gas, prirodn gas, odnosno metan je gas bez boje, mirisa, te je lakši od zraka, što znači da prilikom curenja isti se kreće prema gore, te se Zona 2 ne može tačno odrediti. Gas sa zrakom formira zapaljivu atmoseru, a ukoliko koncentracija gasa dostigne koncentraciju između donje i gornje granice eksplozivnosti, gas sa zrakom formira  eksplozivnu atmosferu. Da bi se detektovao gas, dodaje mu se ODORANS koji daje gasu karekterističan miris.

Ukoliko radnici osjete čulom mirisa karekterističan miris odoransa, moraju hitno i bez oklijevanja napustiti ugroženi prostor, osigurati da se druga lica udalje od ugroženog prostora, te prekinuti dotok gasa zatvaranjem najbližen blokadnog ventila. Potrebno je zatražiti asistenciju radnika za zaštitu na radu i radnika za zaštitu od požara o daljim koracima, a svakako je obavezno osigurati ventilaciju prostora ukoliko je došlo do curenja gasa u zatvorenm prostoru. Strogo je zabranjeno u ugroženom prostoru unosti otvoreni plamen, uređaje koji iskre, kao i paljenje rasvjete. Putem glavne sklopke neophodno je ugasiti napajanje električnom energijom prostora u kojem je došlo do curenja gasa.

Slika 3: Glavna mjerno regulaciona stanica „Hum “

Prilikom rada na održavanju i ugradnji mjerno regulacionih uređaja, uvijek postoji mogućnost od nekontrolisanih kretanja dijelova ili materijala, koji se ne mogu predvidjeti niti se mogu posebnim mjerama sprječiti. Naročito prilikom rada na terenu, postoje mogućnosti od nepredviđenih akcidenata. Mjere koje se preduzimaju jesu da radnici procijene stanje na terenu, te da prikupe sve relevantne podatke i informacije kako bi se mogli sprječiti eventualni akcidenti. Obzirom na sve navedeno, postoji uvijek rizik od nepredviđenih situacija, ne samo na terenu nego i pri radu u servisu.
 

Radovi na dubini ili visini većoj od jednog metra

Ukoliko se radovi izvode na dubini većoj od jednog metra ili na visini većoj od jednog metra, potrebno provoditi posebne mjere za zaštitu na radu radnika. Za radove na visini, u koordinaciji sa radnikom za zaštitu na radu radi se procjena radnog mjesta, te se sprovode sve mjere za zaštitu na radu, a sve u skladu sa elaboratom o uređenju gradilišta, koji mora biti sačinjen u skladu za Zakonskim i podzakonskim propisima.

Za rad na dubini većoj od jednog metra, radnik za zaštitu na radu, kao i radnik za zaštitu od požara moraju nakon pregleda terena dati odobrenje za početak izvođenja radova. Svakako uređenje radova na dubini mora biti definisano elaboratom za uređenje gradilišta, koji mora biti sačinjen u skaldu sa Zakonskim i podzakonskim propisima. Radnicima se pored obaveznih sredstava i opreme za ličnu zaštitu mora obazbjediti i dodatna oprema po potrebi. Ukoliko se pojave nepredviđene situacije kao što su elementarne nepogode, nestabilnost terene, poplave, curenje gasa i sl., svi radovi se moraju odmah i bez oklijevanja prekinuti te se radnici moraju evakuisati na bezbjedan teren.
U sklopu toga, elaborat o uređenju gradilišta definira i mjere postupanja u akcidentnim situacijama, kao i mjere i način pružanja prve pomoći u slučaju povrede radnika.

Zaštita od požara

Zaposlenik mora voditi računa o zaštiti od požara, vještinama gašenja požara s sredstvima za gašenje požara i poznavati njihov položaj. Pušenje je dopušteno samo u posebnoj prostoriji.
U slučaju rada, gdje radnici rade  u skučenom prostoru, potrebno je obezbjediti da svi otvori koji vode do prostora rada budu osigurani od neželjenog zatvaranja, podloga na kojoj radnik stoji mora biti čvrsta i sigurna, alat za rad mora biti ergonomski prilagođen za siguran i efikasan rad na tim mjestima. Osvjetljene u prostoru mora biti adekvatno za nesmetano obavljanje radova.

Posebno se mora obratiti pažnja ukoliko se vrše operacije brušenja, zavarivanja i druge radnje koje dovode do razvijanja štetnih gasova i prašine, da se poslovi obavljaju na prostoru gdje je obezbjeđena prirodna ili vještačka ventilacija. Pored navedenog radnicima se moraju obezbjediti i zaštitne maske. Radnici koji rade na održavanju i ugradnji mjerno regulacionih uređaja su u dodatnoj opasnosti obzirom da rade sa lakozapaljivim, odnosno lakoeksplozivnim gasom.
Stoga je radnicima obezbijeđena lična zaštitna oprema koja ima antistatičke osobine, te se u slučaju radova kada se sumnja na curenje gasa i potencijalno opasnim mjestma koristi samo neiskreći alat koji posjeuduje ateste o karekteristikama. Svi elektro uređaji koji se koriste na tim mjestima su u EX-protueksplozijskoj izvedbi.

Slika 4

Slika 5

Pripravnost za rad i briga o radniku

Pripravnost za rad to jeste obavljanje “pasivne dežure“ se radi povremeno u trajanju od 7 dana u kontinuitetu. Pasivna dežura podrazumjeva pripravnost radnika na rad u toku sedmice 24 sata dnevno. Radnik nema obavezu boraviti u radnim i pomoćnim prostorijama, već se po pozivu javlja na radno mjesto. Radi se edukacija radnika za samostalno obavljanje poslova iz domena radnog mjesta, te se radnik obavezno upoznaje sa obaveznim mjerama zaštite na radu i zaštite od požara na radnom mjestu u toku rada. Dnevne aktivnosti radnika se po mogućnosti reduciraju, tako da radnik u slučaju potrebe rada van radnog vremena ne osjeća iscrpljenost, umor i pad koncentracije.

Provode se redovni razgovori sa radnikom u toku sedmice o zdravstvenom i opštem stanju, te mogućnosti preuzimanja obaveze “pasivne dežure“. Napraviti uputstvo za rad u “pasivnoj dežuri“ prema radnom mjestu u skladu sa prirodom posla. Uputstvom definisati koju opremu i sredstva radnik koristi u toku rada, koje su tačne obaveza radnika u toku rada, koja su ovlaštenja radnika, te eventualne aktivnosti koje radnik ne smije obavljati bez nadzora nadređenih. Radnik je dužan da obavjesti nadređenog ukoliko iz bilo kojeg razloga nije u stanju da preuzme obavezu “pasivne dežure“. Na poslovima sa povećanim rizikom je potrebno rasteretiti i smanjiti obim posla u cilju očuvanja zdravlja radnika i prevenciji nastanka oboljenja.

Slika 6: Kotlovnica u Butilama