Uopšteno o zaštiti na radu

U razvoju zaštite na radu kod nas mogu se razlikovati dva osnovna perioda: period razvoja zaštite na radu do II svjetskog rata i period razvoja zaštite na radu u SFRJ.  U prvom periodu, zaštita na radu kod nas razvija se u osobenim uslovima kasnog razvoja kapitalističkih proizvodnih odnosa na tlu zaostale predratne Bosne i Hercegovine, a na područjima koja su bila u sastavu Austrougarske, pod neposrednim uticajem austrougarskog zakonodavstva.  Stvaranjem socijalističke Jugoslavije omogućeni su uslovi za brži razvoj zaštite na radu. U ovom periodu zaštita se u Jugoslaviji razvijala u uslovima socijalističkog društveno - ekonomskog razvitka. U velikom broju preduzeća taj sistem zaštite na radu još uvijek nije zaživio. Veliki problem je takođe naš mentalitet zbog koga se mnogi poslodavci a i radnici ne pridržavaju mjera zaštite na radu, smatrajući je nepotrebnim troškom. Radi usporedbe, u Izvještaju iz 2015 je bilo 1067 nesreća na radu od čega 16 smrtnih slučajeva. Do 2017 u posljednje tri godine na poslu u Bosni i Hercegovini život izgubilo 164 radnika.

Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu obilježava se svake godine 28. aprila, počev od 1996. godine.  Ovaj datum, 28. april, se širom svijeta obilježava kroz razne kampanje i kao Međunarodni dan sjećanja na stradale i povrijeđene radnike, kao aktivnost svjetskog pokreta radnika, s ciljem odavanja počasti žrtvama povreda na radu i profesionalnih bolesti.

Funkcija zaštite na radu sastoji se iz niza aktivnosti čiji je cilj sprječavanje nezgoda na radu i stvaranje uslova za bezbijedan rad lica na radu. Ova funkcija se danas odvija u mnogobrojnim strukturama društva i nju vrše brojne organizacije i pojedinci, kao na primjer: inženjeri, inspektori, ljekari, sudije, profesori i drugi.

Utvrđivanje troškova provedbe zaštite na radu u sektoru građevinarstva otežava činjenica nepostojanja evidencija, a ako ista i postoji nije jasno istaknuta.

Sistem zaštite na radu pridonosi kvalitetnom i sigurnom ishodu svakog posla ili aktivnosti kojima se bavi poslodavac, odnosno radnik.

Nepreuzimanje odgovornosti za zaštitu i sigurnost na radu unutar organizacije može dovesti do ozbiljnih posljedica. Ne radi se samo o riziku od velikih financijskih kazni i kaznenoj odgovornosti, već o riziku po sigurnost, zdravlje i život radnika.

Poslodavac i odgovorne osobe poslodavca, odnosno ovlaštenici poslodavca za zaštitu na radu koji djeluju kao predstavnici poslodavca zakonski su odgovorni za sigurnost i zaštitu na radu na radnom mjestu. Zakon o zaštiti na radu nalaže radnicima da brinu i o vlastitoj sigurnosti i sigurnosti svojih suradnika.

Ministarstvo rada i socijalne politike službeno je entitetsko tijelo koje brine o poštivanju minimalnih standarda radnih uvijeta i zaštitom na radu u Federaciji BiH.

Zaštita na radu regulirana je Zakonom o zaštiti na radu. Cilj zakona je osigurati da je rad siguran i zdrav te da se eventualni problemi rješavaju kooperativno na radnom mjestu. U praksi, ovaj zakon, između ostalog, obvezuje poslodavce na izradu procjene rizika, usmjeravanje radnika na sigurno obavljanje posla, pružanje zdravstvene zaštite na radu i potporu radnoj sposobnosti radnika.

Prije svega, zaštita na radu, odnosno zaštita zdravlja i sigurnosti na radu za svoj cilj ima zadatak osigurati da radnici mogu i da su sposobni učinkovito obavljati svoj posao.

Zaštita na radu može se smatrati teretom, ali ima značajne prednosti za tvrtku, jer zdravi i sigurni radnici više cijene svoj posao te će u konačnici biti produktivniji.

Zakoni propisuju minimalna pravila i obveze poslodavca kao i radnika, a cilj im je spriječiti sve vrste rizika koje postoje. Zakon o zaštiti na radu definira u pojmovniku da je „zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja rizika na radu, povreda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.

Dobrie praksame primjena mjera ogledaju se prvenstveno u ekonomičnosti u području zaštite na radu u poslovnim subjektima, odnosno važnosti ulaganja u zaštitu na radu. Prvenstveno se svodi na smanjenje broja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, smrtnih ozljeda i invalidnosti.